Svakako prvo pročitajte članak: Organizacija vrta za početnike.

U ovom članku ću konkretnije govoriti o samoj sjetvi. Kulture koje sijemo direktno u zemlju se dijele na proljetne i jesenske, odn. svaka kultura ima svoje idealno vrijeme sjetve. Proljetne kulture se siju izravno u tlo od sredine ili konca veljače – ovisno o vremenskim prilikama, do sredine lipnja. Govorimo o kontinentalnoj klimi – na mediteranu je puno toplije i period aktivne vegetacije je puno duži.

U kontinentalnoj klimi krećemo sa kulturama kojima ”ne smeta zima” odn. kojima je temperatura tla od samo par stupnjeva, 2 ili 3 stupnja dovoljna da započnu svoj životni ciklus. Mjerač temperature tla također možete nabaviti u našoj trgovini.

Prve sijemo:

Luk, češnjak, grašak (visoki i niski), bob i slanutak. Koje povrće ćemo sijati biramo prema kriteriju – što najviše volimo jesti, što uvijek volimo imati u frižideru i koje povrće nam najčešće treba kad kuhamo. Lučice sadimo na razmak koliko je otprilike velika jedna glavica luka, a razmak između redova od najviše 20ak cm je dovoljan. Razmake ispunjavamo lisnatim povrćem – najčešće raznim salatama, a može se staviti i novozelandski puzeći špinat-popularna pokrivačica tla većine stranih biovrtlara. Mudro je također ostaviti mjesta i za mrkvu između luka, jer luk i mrkva su savršeni susjedi – jedan drugog čuvaju. Luk tjera mrkvinu muhu, a mrkva lukovu. Uz žute ploče – koje možete kupiti u našem dućanu – na ovaj način ćete se riješiti većine štetnika. Naš luk svaki 15-ti primjerak ima rupicu od muhe – njih jednostavno potrošimo prve i zadovoljna sam tim načinom proizvodnje i prirodne zaštite. U zemlju se također mogu dodati prirodne granule na bazi neema, prirodnog insekticida- Ilsa neem, koje prodajemo u kanticama od 5kg. Grašak, bob i slanutak možemo složiti u redove (razmak između zrna graška i slanutka ostavite cca 4 cm, izm. sjemena boba malo veći – oko 6cm), a možemo i u ”kućice” – popularan naziv za hrpice od 5-6 zrna na istom mjestu koji kasnije oblikuju grmiće.

Nedugo zatim sljedeće sijemo: Mrkvu, peršin, radiče svih vrsta, blitvu, salatu, rotkvicu, ciklu, krumpir. Pojednostavljeno i sveukupno gledano temperatura tla pri kojoj možete ovo sve sijati je 10-12 stupnjeva. Navedene kulture se sve siju u redove, ili ako nam estetika nije bitna – jednostavno sjeme ”bacimo”ili ”razbacamo” po gredici pa neka nam raste! Gdje nikne pregusto -razrijedimo i male sadnice prebacimo na dijelove gdje su prerijetko nikle.

Proljetne kulture koje trebaju toplije tlo su sljedeće: Mahune, grah, tikve, tikvice, bamija, lubenica, dinja, navest ću i krastavac. Često sam ga sijala direktno i znala imati lijepe biljke, no također ispada da voli u vrt doći ”iz flanca”- molim pročitajte članak ”Kako uspješno uzgojiti vlastite flance’‘.

Rajčice, paprike, kupusnjače (kelj, zelje, frčkavi kelj, toskanski kelj, korabice) i celer u svoj vrt donosim uvijek u obliku flanaca. Posebno ističem celer koji je težak za uzgoj direkt na otvorenom i uvijek ga treba prvo posijati kući na toplo, na prozorsku dasku. Biljčice od 10ak cm potom rasađujemo i selimo van na gredice kad zatopli.

Prije sjetve tlo je potrebno razrahliti. Popravljamo ga vlastitim kompostom koji ukopavamo, te zajedno s njim dodajemo neko od organskih gnojiva – Organik (visokokvalitetno prirodno gnojivo sa visokim postotkom suhe tvari – što ga ćini kvalitetnijim od ostalih gnojiva tog tipa na tržištu), Biogreenu, glisnjak. Dobitnu kombinaciju postižemo ako uz navedena gnojiva u tlo umiješamo i gnojivo u obliku prirodnog minerala- Agrovit – prvo gnojivo sa eko certifikatom u Hrvatskoj.

Male flance ili biljke koje su krenule rasti tretiramo prirodnim ojačivačima bilja – Bio Flor i Bio Fung. Isti ojačavaju biljke, Flor ih štiti protiv insekata, a Fung protiv bolesti. Tretiramo kad god imamo vremeno odn. barem jednom tjedno – koriste se do 14x u jednoj sezoni. Za nas nisu otrovni, a dostupni su u slobodnoj prodaji u našoj maloj sjemenarni Agros- za razliku od ostalih visokokvalitetnih biljnih preparata koje bi trebali napraviti sami, a često nažalost za to nemamo vremena.